Međunarodni sukob između dva najveća svjetska proizvođača nafte, Rusije i Saudijske Arabije, pokrenuo je cjenovni rat i doveo do najvećeg pada cijene sirove nafte još od Zalivskog rata 1991. godine.

Drastičan pad cijena nafte posledica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na predlog Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) o daljem smanjenju proizvodnje.

Ironično je da je sukob koji bi mogao da preraste u najveći rat cijenama nafte u modernoj istoriji počeo nakon neuspjelih napora da se smanji proizvodnja „crnog zlata” članica OPEK-a sa nečlanicama predvođenim Rusijom kako bi se izbjegle posledice slabljenja globalne ekonomije zbog korona virusa.

Rusija, koja se oslanja na prodaju nafte i gasa za oko trećinu svog BDP-a, očekivano je odbila. Kao izgovor za to je navela da želi da sačeka dok uticaj virusa korona na ekonomiju ne postane jasniji.

Ono što, takođe, stoji iza odlučnog „ne” Vladimira Putina je ruska ekonomija koja je pod pritiskom američkih sankcija i dio šire geopolitike nakon što je američki predsjednik Donald Tramp iskoristio sankcije kako bi blokirao izgradnju naftovda Sjeverni tok 2 između sibirskih polja i Njemačke.

Nečlanice OPEK-a generalno gledaju sa neodobravanjem kada ih članice sa daleko nižim cijenama proizvodnje, poput Saudijske Arabije, pritiskaju da spuste cijene.

Dodajte na to i činjenicu da OPEK i Rusija, nekada nepovjerljivi rivali i suparnici na Bliskom istoku, ušli u brak iz interesa sa ciljem da povećaju cijene nafte kako bi poduprle svoje finansije i jasno je da se samo čekao trenutak kada će taj zategnut odnos pući.

Samo dva dana nakon ruskog „ne” na sastanku u Beču, uslijedio je dramatični odgovor Saudijske Arabije koji je šokirao ostatak svijeta koliko i Moskvu.

Rijad je srezao zvanične prodajne cijene za sve tipove svoje nafte za aprilsku isporuku u rasponu od šest do osam dolara po barelu. Saudijska Arabija takođe planira da poveća pumpanje nafte na iznad 10 miliona barela dnevno u aprilu sa sadašnjih 9,7 miliona barela, nakon što krajem marta istekne aktuelni sporazum o smanjenju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno.

Ostali veliki proizvođači, poput Irana i Kuvajta, krenuće stopama Saudijaca, ostavljajući Moskvi samo jedno rješenje – htjela to ili ne, moraće da spusti cijene svoje nafte.

Ovim dramatičnim potezom Saudijska Arabija ne samo da je primorala Rusiju da obori cijene nafte, već joj je jasno poručila da u ovoj igri barelima neće blefirati. Na kraju krajeva, nalazi se u daleko boljoj poziciji.

Saudijci su najveći proizvođači nafte na svijetu sa najnižim troškovima proizvodnje. Državni proizvođač Aemco može da se održi na manje od tri dolara po barelu, što kraljevstvu daje daleko veće šanse da preživi rat cijenama.

Širi problem je što ova borba dva ega nije mogla da se dogodi u gore vrijeme – cijene nafte su ove godine već pale za 30 odsto jer virus korona dodatno smanjuje potrebe za njom. Zbog toga ostatak svijeta pomno prati ko će sada prvi trepnuti – Moskva ili Rijad.

---

Cijena nafte u padu
Akcije Saudi Aramka, saudijske naftne kompanije, prvi put su pale ispod cijene iz inicijalne javne ponude (IPO) što se može pripisati ratu cijenama na naftnom tržištu.

Cijena je potonula 5,8 odsto, na 31,10 riala. Cijena u javnoj ponudi bila je fiksirana na 32 riala, prenosi Seebiz.

Već je pomalo zaboravljen optimizam s kraja prošle godine kad je u jednom trenutku vrijednost akcija Saudi Aramka dosegla 35,2 riala (9,39 dolara) po dionici. U tom je trenutku Aramko bio vredniji od najvećih pet naftnih kompanija sveta zajedno: Exxon Mobil, Total, Royal Dutch Shell, Chevron i BP.

Cijene nafte na svjetskom tržištu juče su pale za oko 30 odsto nakon što je Saudijska Arabija donijela odluku da smanji prodajnu cijenu i odredi planove za povećanje dnevne proizvodnje od narednog mjeseca.

U Londonu je cijena sirove nafte „brent” iz Sjevernog mora manja za 12,23 dolara ili 27 odsto i sada je 33,04 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 11,88 dolara ili 29 odsto i iznosi 29,40 dolara po barelu.